Jakov, doktorand arheologije, dao nam je intervju o svojem iskustvu master i doktorskog studija na Oxfordu. Kako su izgledale njegove pripreme, dani i život kao studenta na broj jedan sveučilištu u svijetu prema Times Higher Education World University Rankings. 

Times Higher Education koristi rigoroznu metodologiju koja uključuje kriterije poput:

• kvalitete nastave
• istraživačkog rada
• citiranosti znanstvenih publikacija
• međunarodne perspektive
• i prihoda iz industrijske suradnje

Zašto baš Oxford?

Za master studij odlučio sam se za Oxford jer je riječ o jednom od vodećih centara za izučavanje povijesnih znanosti, a ujedno i jedno od najprestižnijih sveučilišta na svijetu.

Moj magistarski studij obuhvaćao je arheološke znanosti što, između ostaloga, uključuje primjenu prirodnih znanosti poput biologije, kemije i fizike na povijesna i arheološka pitanja, dok je doktorski projekt zadržao interdisciplinarnost te uključivao i programiranje.

Diplomske studije prijavio sam na dva vodeća britanska sveučilišta, Oxford i Cambridge, između kojih sam prihvatio Oxfordsku ponudu, dok kasnije za doktorat nisam mijenjao sveučilište.

Nisam imao rezervni plan – ciljao sam visoko i vjerovao da trud, znanje i predanost mogu otvoriti vrata upravo tamo gdje želim biti.

Kako si znao da imaš šanse?

Bio sam svjestan da su prijemni kriteriji strogi, ali sam imao jake akademske rezultate, iskustvo pisanja znanstvenih radova i jasnu motivaciju. Na Oxford se ne dolazi slučajno –  sama prijava zahtijeva ozbiljnu i pravovremenu pripremu, ulaganje vremena te samopouzdanje.

Kako je izgledao tvoj prijemni proces?

Za master program potrebno je poslati primjere radova, životopis, potvrdu o poznavanju engleskog jezika, postignute akademske uspjehe i tri preporuke. Oxford i Cambridge dopuštaju prijavu na oba sveučilišta za diplomski studij i primljen sam na oba, ali sam izabrao Oxford.

Kod doktorata prijavljuje se istraživački projekt. Potrebno je pokazati da je projekt izvediv, vrijedan akademskog doprinosa, te da se uklapa u ekspertizu dostupnih Oxfordovih profesora, odnosno potencijalnih mentora. Na doktorskoj razini više nema predavanja – riječ je o potpuno samostalnom istraživanju.

Kako izgleda dan na Oxfordu?

Tijekom mastera imao sam predavanja otprilike četiri sata dnevno. Uz to su organizirani seminari – rad u malim grupama gdje se raspravlja o pročitanim tekstovima. Čitanje, komentiranje i razvijanje vlastitog mišljenja ključni su elementi Oxfordovog sustava.

Velik dio dana provodio sam u knjižnicama – knjige se rijetko posuđuju, najčešće se čitaju i analiziraju na licu mjesta. No sada se i to promijenilo, neke knjige se mogu posuditi.

Ostatak dana često sam provodio u koledžu, družeći se s kolegama, baveći se sportom i rekreacijom. Aktivno treniram judo i imao sam priliku sudjelovati na natjecanjima na nacionalnoj razini, što je prepoznato sportskom nagradom Oxford Blue. Sport igra važnu ulogu u životu mnogih studenata; među popularnijim aktivnostima su veslanje, kriket, ragbi i druge sveučilišne discipline.

Što Oxford čini posebnim?

Najvrjednija stvar na Oxfordu je svakako okruženje – ljudi oko tebe, profesori, kolege – svi te potiču da maksimalno ostvariš svoj potencijal. Kultura, ambijent i akademska razina znanja stalno te motiviraju da ideš dalje i dublje u svojem razmišljanju.

Kako izgleda život u koledžu?

Oxford je podijeljen na više od 30 koledža, a svaki student pripada jednom od njih. Koledži su mjesta ne samo za stanovanje, nego i za društveni život. Imaju svoje blagovaonice, knjižnice, klubove i tradicije.

Poseban događaj su formalne večere – “formals” – koje se održavaju u svečanim dvoranama. Obavezna je formalna odjeća i akademska odora, a često dolaze i ugledni gosti.

Tijekom studija naši studentski zborovi organiziraju različita događanja, od običnih čitanja knjiga uz kavu, sportskih događanja pa sve do predavanja važnih govornika, poput primjerice poznatih znanstvenika, političara te članova kraljevske obitelji poput kralja Charlesa, koji je počasni član mojeg koledža.

Koji su bili izazovi na tvojem obrazovnom putu i imaš li neke savjete?

Najveći izazov tijekom mastera bio je intenzivan tempo – program traje samo jednu akademsku godinu te uključuje velik broj eseja, čitanja i laboratorijskog rada. Doktorat je sam po sebi iduća razina odgovornosti – sve radiš sam, mentor nadzire proces i pruža podršku, ali uvijek si ti taj koji donosi konačne odluke.

Važno je prepoznati vlastite prednosti i nedostatke te imati svoj cilj na umu.

Postoji li nešto što bi volio da si znao prije samog upisa?

Imao sam sreću da sam detaljno proučio sve zahtjeve i uvjete prije prijave, a neke od najvažnijih stvari su činjenica da je master program intenzivan jer traje relativno kratko te da nema prostora za odgađanje. Organizacija vremena je ključna. Kod doktorata – važno je znati granice onoga što se može napraviti u zadanom roku i sa zadanim resursima te ne uzimati više nego s čime se može upravljati.

Možeš li budućim studentima dati neki savjet?

Što se tiče same organizacije i nekakvih praktičnih savjeta, poželjno je organizirati dan oko akademskog rada – ostatak aktivnosti neka se nadovezuje na to. Oduvijek sam u sportu, to je također doprinijelo mojoj disciplini. Prilikom pisanja eseja, važno je razvijati vlastito kritičko mišljenje – originalnost i jasno argumentiranje ključni su za uspjeh.

Kako znati jesi li za studij na Oxfordu?

Razina obrazovanja i zahtjevi Oxforda nisu za svakoga – on traži posvećenost, izdržljivost i veliku dozu samostalnosti. No, ako znaš da imaš kapacitet i volju, trebaš ciljati visoko. I ako ne pogodiš – znaš da si barem pokušao doći do samog vrha.

Ako i ti razmišljaš o studiju na Oxfordu, Cambridgeu ili nekom od prestižnih Ivy League sveučilišta, pridruži nam se 21. svibnja na EduConnect događaju i saznaj sve što te zanima. Sudjelovanje je besplatno uz prethodnu registraciju. Prijavi se ovdje!