Kako izgleda studij u Austriji i po čemu se razlikuje od studiranja u Hrvatskoj? U rubrici Beyond Borders donosimo iskustva naših polaznika koji su uz našu podršku ostvarili svoj cilj i upisali željeni studij u inozemstvu.
Razgovarali smo s Larom Pliško, studenticom IMC University of Applied Sciences Krems, jednog od vodećih austrijskih sveučilišta primijenjenih znanosti. Lara nam je ispričala kako je izgledao proces prijave, što ju je privuklo da odabere studij na ovom fakultetu, kako izgleda svakodnevni studentski život u Austriji te koje bi savjete dala svima koji razmišljaju o studiju u Austriji.
1. Što te potaknulo da se prijaviš upravo na IMC Krems i zašto si ga odabrala među ostalim opcijama?
Od samog početka znala sam da želim studirati na fakultetu primijenjenih znanosti (Applied Science) jer mi je bilo važno da studij ne bude isključivo teorijski, nego da uključuje i praktičan rad. Kada sam suzila izbor, posebno su me zainteresirali predmeti i njihov sadržaj jer sam htjela pronaći program koji objedinjuje i turizam i event management.
Osim samog kurikuluma, bilo mi je jako važno i što fakultet nudi izvan nastave: dodatne aktivnosti, stručna putovanja, mogućnosti razmjene te suradnju s partnerskim institucijama i organizacijama. Upravo zbog tog spoja kvalitetnog programa i širokih prilika za razvoj, odlučila sam se za IMC University of Applied Sciences Krems u Austriji.
2. Kako je izgledao tvoj proces prijave, od prvih priprema do samog prijemnog procesa? Kada si se počela ozbiljnije pripremati?
S procesom prijave krenula sam ozbiljnije u prosincu, kada sam kontaktirala Anu sa željom da se prijavim na IMC University of Applied Sciences Krems u Austriji. Nakon našeg razgovora dobila sam jasne upute o cijelom postupku i dokumentaciji koju je trebalo pripremiti, poput svjedodžbe o položenoj maturi, motivacijskog pisma, životopisa i eseja na jednu od ponuđenih tema.
Nakon što je fakultet zaprimio moju prijavu, trebala sam odabrati termin intervjua koji se održavao između ožujka i svibnja. Intervju je prvenstveno služio kako bi se provjerilo moje znanje engleskog jezika, ali i koliko sam zaista motivirana za studij koji upisujem, odnosno Tourism and Leisure Management.
Moram priznati da sam u početku imala malu tremu, ali fakultet nam je unaprijed poslao informaciju da je intervju zapravo vrlo opušten i da je najvažnije pokazati interes za aktualne teme, imati vlastito mišljenje i znati ga argumentirati. Tako je na kraju i bilo. Najviše sam govorila o temi eseja koji sam prethodno predala, odnosno o tome kako umjetna inteligencija i tehnologija mijenjaju turizam. Uz to sam navela i pozitivne i negativne primjere koje sam primijetila tijekom svojih solo putovanja po Europi, osvrnula se na turističku sezonu u Hrvatskoj te ukratko predstavila sebe, svoje hobije i interese.
Pozitivnu odluku o upisu dobila sam otprilike dva tjedna nakon intervjua, a ostatak ljeta provela sam tražeći smještaj i pripremajući se za preseljenje.
3. Kako izgleda jedan tvoj tipičan dan na tvom fakultetu? Kako balansiraš obaveze i slobodno vrijeme?
Moj tipičan dan na fakultetu uglavnom počinje oko 9 sati ujutro, a predavanja najčešće traju do otprilike 15 sati, iako naravno postoje dani kada je raspored nešto drugačiji. Budim se oko 7:30 i imam svoju jutarnju rutinu: spremanje, doručak i sve ono što mi treba da mirno krenem u dan. Do fakulteta idem pješice jer živim svega 200 metara od glavne zgrade.
Tijekom predavanja obično imamo kratke pauze, koje najčešće iskoristimo za šetnju, razgovor s kolegama ili predah u unutarnjem dvorištu zgrade. Kod praktičnih predmeta način rada je još zanimljiviji jer profesor prvo objasni teorijski dio koji nam je potreban, a zatim nas potakne da to odmah primijenimo na konkretnom projektu. Tada često radimo u manjim grupama, bilo u učionici, obližnjem kafiću, parku ili u Study Loungeu, gdje imamo pristup kavi, čaju, vodi i grickalicama. Nakon toga se vraćamo u učionicu, predstavljamo svoje ideje i dobivamo povratne informacije od profesora.
Nakon fakulteta obično slijedi ručak, bilo kod kuće ili ponekad kratka kava prije toga. Većina studenata uglavnom kuha kod kuće jer studentske menze u Austriji još nisu subvencionirane u mjeri u kojoj bi to bilo financijski isplativo svaki dan. Nakon ručka pokušavam pronaći vrijeme za stvari koje su mi važne: kretanje, zdrave navike, druženje i učenje. Najčešće to znači šetnju uz Dunav, pilates, teretanu ili mirniju večer uz učenje. Srijeda i četvrtak su kod nas često rezervirani za druženje, pa tada znamo otići na vino, karaoke ili neku aktivnost koju organizira studentski zbor. Taj balans između obaveza i privatnog života mi je jako važan i trudim se svjesno ga održavati.
4. Što bi izdvojila kao najbolju ili najvrjedniju stvar studiranja na IMC Kremsu?
Najvrjednijim bih izdvojila širok raspon prilika koje fakultet nudi studentima izvan klasične nastave. To uključuje sudjelovanje u projektima, razmjene, putovanja i suradnju s partnerskim kompanijama, a sve to studentima daje dodatno iskustvo i konkretne kompetencije.
Posebno bih naglasila i angažman voditelja programa, koji nas ne usmjeravaju samo akademski, nego nas aktivno potiču na razvijanje profesionalnih vještina, umrežavanje, studentski rad te sudjelovanje na panelima i događanjima vezanima uz naš studij. Osim toga, studentski zbor i administracija često organiziraju korisne radionice i pružaju podršku u stvarima koje su stvarno važne za buduću karijeru, poput uređivanja životopisa, profesionalnog fotografiranja, priprema za razgovore za posao i praksu te izgradnje LinkedIn profila.
5. Kako bi opisala svakodnevni život u gradu u kojem studiraš? Što ti se posebno sviđa?
Krems an der Donau opisala bih kao grad koji je istovremeno studentski, ali i vrlo miran i ugodan za život. Ono što mi se posebno sviđa jest to što nije prevelik, a istovremeno je jako lijepo povezan s prirodom. Grad je okružen parkovima, vinogradima i šetnicama, pa vikendom mnoge studente možete pronaći upravo na stazama iznad grada s pogledom na regiju Wachau.
Osim prirode, sviđa mi se i njegova prometna povezanost. Svakih otprilike 30 minuta postoji direktna veza vlakom prema Beču i drugim destinacijama, što svakodnevni život čini puno jednostavnijim. Budući da je riječ o poznatoj vinskoj regiji, klima je također ugodnija, s više sunčanih dana i blažim zimama nego u nekim drugim dijelovima Austrije.
Ono što mi je također ostalo posebno u dojmu jest otvorenost i ljubaznost lokalnih ljudi. Iako ne govore svi engleski, ljudi su uglavnom vrlo pristupačni i spremni pomoći. Upravo takve male svakodnevne situacije, poput odnosa sa susjedima, najviše doprinose osjećaju da se negdje stvarno možeš osjećati kao kod kuće.
6. Jesi li doživjela kulturološki šok pri dolasku u Austriju? Ako da, što ti je bilo najneočekivanije?
Jedna od prvih stvari koja me zaista iznenadila bila je učestalost i funkcionalnost željezničkog prijevoza. Iznenadilo me koliko su vlakovi česti, koliko ih ljudi koriste u svakodnevnom životu i koliko je taj sustav zapravo organiziran. Kad sam se bolje upoznala s načinom funkcioniranja prijevoza, postalo mi je jasno zašto ga toliko ljudi koristi, postoje različite tarife i studentske pogodnosti zbog kojih je putovanje znatno povoljnije.
Uz to, točnost i brzina vlakova bile su mi stvarno veliko iznenađenje. Osim prijevoza, dojam su na mene ostavili i opća sigurnost, urednost i čistoća. Ljudi zaista vode računa o prostoru u kojem žive, a osjećaj sigurnosti u svakodnevici je vrlo prisutan.
7. Koji ti je bio najveći izazov tijekom studija i na koji način si ga uspjela prevladati?
Na početku mi je najveći izazov bio prilagoditi se njihovom ritmu života. Sve je dosta organizirano i ljudi uglavnom planiraju svoje dane unaprijed, što mi je u početku bilo novo jer sam navikla na nešto spontaniji i opušteniji tempo života. Kao netko tko dolazi s obale, bila sam naviknuta na drukčiju dinamiku i osjećaj da uvijek ima vremena za sve.
Ipak, s vremenom sam shvatila da mi je upravo takva promjena zapravo trebala. Naučila sam bolje organizirati tjedan, uskladiti fakultetske obveze, sport i privatno vrijeme, dok vikende ostavljam za odmor, druženje, putovanja ili stvari koje me vesele. Na kraju sam tu promjenu doživjela kao nešto što me dodatno izgradilo i naučilo disciplini, ali bez odricanja od vlastitog balansa.
8. Jesi li ikada posumnjala u svoj odabir studija? Kako si se nosila s tim osjećajima?
Moj put do studija nije bio potpuno linearan jer sam zbog okolnosti nakon mature zapravo započela studentski život godinu dana kasnije nego što sam prvotno planirala. U tom trenutku to mi nije bilo jednostavno jer su moji vršnjaci već otišli na fakultete u druge gradove ili države, a ja sam ostala u svom gradu i morala se na neki način ponovno posložiti.
Ipak, upravo mi je ta godina puno toga donijela. Imala sam priliku više se posvetiti sebi, osamostaliti se i iskreno razmisliti o tome što zapravo želim. Radila sam različite poslove, putovala sama, bavila se sportom i provodila dosta vremena u introspekciji. Sve to mi je pomoglo da jasnije upoznam sebe, svoje interese, vrijednosti i način života koji mi odgovara.
Zbog toga danas mogu reći da nisam požalila svoj izbor. Upravo suprotno, mislim da mi je ta dodatna godina pomogla da donesem zreliju i sigurniju odluku, i o tome što želim studirati i gdje to želim raditi.
9. Kako bi usporedila studiranje u Hrvatskoj i Austriji? Koje su sličnosti, a koje ključne razlike?
Budući da osobno nisam studirala u Hrvatskoj, ne mogu davati potpuno izravnu usporedbu iz vlastitog iskustva, ali mogu se osloniti na ono što čujem od prijatelja i na ono što sama doživljavam ovdje. Najveću razliku vidim u pristupu studentima i organizaciji studija. Na mom fakultetu profesori dolaze iz različitih zemalja i imaju vrlo profesionalan, ali istovremeno otvoren pristup. Imaju autoritet, ali su također pristupačni, spremni odgovoriti na pitanja, pojasniti gradivo i uključiti studente u raspravu i projekte. Administracija je također vrlo učinkovita i odgovore je često moguće dobiti u vrlo kratkom roku.
Još jedna velika prednost je jasna struktura gradiva. Svaki profesor unaprijed definira glavne materijale, pa studenti znaju što se od njih očekuje i nema nepotrebnog gomilanja literature. Također, već na početku semestra dobivamo raspored predavanja, učionica i ispita za cijeli semestar, što uvelike olakšava organizaciju. Budući da je riječ o fakultetu primijenjenih znanosti, prisutnost na nastavi se prati i važno je redovito dolaziti.
Kao sličnost bih možda izdvojila troškove života. Cijene namirnica dosta ovise o trgovini, ali su općenito usporedive, a stanarine su u nekim slučajevima čak slične ili povoljnije nego u Zagrebu.
10. Postoji li nešto što bi voljela da si znala prije nego što si započela studij?
Prije početka studija imala sam određeni strah da ću, zbog godine pauze, biti među starijim studentima i da će to možda biti neobično pošto budimo realni to nije toliko zastupljeno i poželjno među hrvatskim studentima. Međutim, vrlo brzo sam shvatila da je to zapravo potpuno normalno i da mnogi studenti prije fakulteta uzmu vrijeme za sebe kako bi bolje razumjeli što žele dalje. Neki rade, neki putuju, a neki jednostavno žele predahnuti i donijeti sigurniju odluku. To mi je bilo jako važno osvijestiti jer sam shvatila da takva odluka nije nikakav minus, nego često upravo znak zrelosti.
Također bih voljela da sam ranije znala koliko je važno unaprijed se informirati o administrativnim stvarima, poput prijave boravka u Austriji, kao i o traženju privatnog smještaja. Takve praktične informacije možda ne djeluju presudno na početku, ali zapravo mogu jako olakšati cijeli proces preseljenja i prilagodbe.
11. Što bi preporučila budućim studentima kao najveću vrijednost ili prednost studiranja na IMC Kremsu?
Najveća vrijednost studiranja na mom fakultetu, po mom mišljenju, jest odlična organizacija i osjećaj da kao student stvarno imaš podršku. Gotovo nikada se ne događa da ostaneš bez odgovora ili bez jasnih informacija, a gradivo i očekivanja su vrlo precizno postavljeni. To studentima daje osjećaj sigurnosti i olakšava cijeli proces studiranja.
Osim toga, fakultet nudi velik broj izvannastavnih aktivnosti koje nisu samo “dodatak”, nego stvarno služe razvoju vještina i pripremi za tržište rada. Kroz različite sajmove, predavanja, radionice, partnerske kompanije i suradnje sa sveučilištima studenti dobivaju stvarne prilike za praksu, zaposlenje ili odlazak na razmjenu. Fakultet je vrlo internacionalno orijentiran, a to se osjeti i kroz profesore i kroz cijelu atmosferu studiranja.
Za nekoga tko želi kvalitetno obrazovanje, međunarodno okruženje i dobar balans između osobnog razvoja, karijere i privatnog života, mislim da je ovo zaista jako dobar izbor.
Zaključak
Larina priča pokazuje da studij u Austriji nije samo prilika za stjecanje kvalitetnog obrazovanja, već i za osobni razvoj, upoznavanje novih ljudi i izgradnju međunarodnog iskustva. Od praktične nastave i podrške profesora do života u jednom od najljepših dijelova Austrije, studiranje na IMC University of Applied Sciences Krems donosi brojne prilike.
Ako i ti razmišljaš o studiju u Austriji, nemoj dopustiti da te proces prijave ili nepoznanice oko odlaska u inozemstvo obeshrabre. Uz pravu podršku cijeli je proces jednostavniji, a prvi korak mogu biti konzultacije s našim obrazovnim savjetnicama.