Studij u inozemstvu sve više privlači hrvatske studente koji žele kombinirati kvalitetno obrazovanje, međunarodno iskustvo i praktične vještine. Iako upis na studij u inozemstvu može izgledati zbunjujuće i zahtjevno, pravovremena priprema i stručni savjeti mogu značajno olakšati cijeli proces. U ovom intervjuu, naša obrazovna savjetnica otkriva glavne prednosti studija u inozemstvu, najčešće izazove pri prijavi, te ključne strategije za isticanje u motivacijskom pismu i životopisu.
1. Koje su, prema Vašem iskustvu, glavne prednosti koje studij u inozemstvu pruža studentima, a koje je teže steći studiranjem u Hrvatskoj?
Svakako najveća prednost studija u inozemstvu, neovisno o tome govorimo li o prijediplomskom ili diplomskom studiju, je mogućnost stjecanja praktičnog iskustva tijekom studija. Pri tome svakako želim istaknuti koncept tzv. applied sciences sveučilišta koji svoju nastavu organiziraju modularno što još nije imalo prilike zaživjeti u Hrvatskoj. Takav koncept nastave, ukratko opisano, naglasak stavlja na četverotjedno obrađivanje jednog modula tj. projekta gdje gradivo nije podjeljeno prema predmeta već ulogama. Uzmemo li primjer studija marketinga, tijekom jednog modula jedan student preuzima ulogu event menadžera, drugi projekt koordinatora, treći financija te zajedno rade na projektu. Kada završe modul, slijedi izrada projektnog zadatka u tjednu 5 te prezentiranje projekta u tjednu 6. Nakon tjedna pauze, proces kreće iznova, u različitim ulogama kako bi se studenti imali prilike naći i snalaziti u različitim zadacima. S vremenom studenti kreću izrađivati projekte kroz svoje module za stvarne kompanije te imaju priliku prezentirati svoj radi firmama koje često odluče projekte uisitinu i koristiti. Uz to, sveučilišta i sveučilišta primjenjenih znanosti zahtjevaju da studenti 6-12 mjeseci provedu na stažiranju izvan ili unutar zemlje studija kako bi stekli praktično radno iskustvo.
Po meni, drugi veliki benefit, o kojemu većina ne razmišlja, je osamostaljivanje. Ovo posebno volim istaknuti budućim studentima iz Zagreba, i ostalih većih gradova koji imaju priliku živjeti s roditeljima tijekom studija u Hrvatskoj. Selidba od kuće, i to u drugu zemlju, omogućuje mladim ljudima da odrastu na način na koji to nije moguće životom s roditeljima. Moraju brinuti o hranu, čistoći doma, prijevozu i administrativnim zadacima samostalno što im dugoročno iznimno koristi.
Uz to naravno i prilika da studiraju u međunarodnom okruženju i upoznaju nove kulture te stvore poveznice s velikim brojem ljudi.
2. Kada je najbolje započeti s pripremama za prijavu na studij u inozemstvu i zašto?
Odgovor na ovo pitanje uvelike ovisi o tome gdje netko želi studirati i uvjetima upisa, no u većini slučajeva, početak priprema predlaže se između drugog polugodišta trećeg razreda i prvog polugodišta četvrtog razreda. Ranije trebaju početi učenici koji ne znaju što bi upisali kako bi stigli obaviti profesionalnu orijentaciju i učenici koji ciljaju na institucije s iznimno ranim rokovima kao što su Ivy fakulteti u SAD-u, Oxbridge, Bocconi i dio institucija u Nizozemskoj.
Sve studijske programe možete pregledati u našem online katalogu.
3. Proces prijave na studij u inozemstvu može biti zbunjujući, stresan i nepoznat. S kojim se poteškoćama učenici najčešće susreću tijekom tog procesa?
Najčešća greška je svakako pretpostavka da upisi u inozemstvu funkcioniraju isto kao u Hrvatskoj tj. da počinju u istoj vrijeme kao kod nas, da se traže isti dokumenti, da svaka zemlja ima portal kao Postani student i sl. Istina je u potpunosti suprotna. Većina zemalja zapravo ima prijave vrlo različite od hrvatskih te rokove koji se zatvaraju između prosinca i svibnja 4. razreda te vrednuju dokumente poput motivacijskog pisma, životopisa, eseja i pisma preporuke u znatnijoj mjeri od mature. S obzirom da se pogotovo učenici nisu imali prilike susresti s takvim dokumentima ranije, izrada tih dokumenata im stvara prepreku. Kao dodatne izazove možemo navesti ovjeru dokumenata te administrativnu dokumentaciju koju treba dobiti u školi ili državnoj instituciji. Dok su meni navedeni procesi iznimno jasni, u potpunosti shvaćam da nekome tko se stim susreće po prvi put stvaraju stres.
4. Koja znanja, vještine ili iskustva najviše pomažu studentima da se istaknu u prijavnom procesu?
Česta briga učenika i studenata je redovito to da misle da nemaju što napisati u motivacijskom pismu i životopisu. Moje mišljenje je u potpunosti suprotno tj. Svaki kandidat ima nešto što ih razlikuje od drugih. No svakako bi istaknula želju za učenjem, motiviranost, interes za međunarodnog okruženje kao neke od faktora koja sveučilišta vrednuju.
5. Jedan od ključnih elemenata u procesu prijave je motivacijsko pismo. Koliko je ono važno i što ga čini kvalitetnim?
Motivacijsko pismo često je najključniji faktor same prijave. To je onaj element kroz koji kandidat ima priliku prikazati sebe i svoju osobnost. Ocjene su brojke na papiru i ne govore previše o samoj osobi. Ja volim reći da je motivacijsko pismo subjektivna priča iza objektivnih činjenica navedenih u životopisu. Tamo se ima prilika reći zašto je upisana neka aktivnost, što se iz nje naučilo i kako se može primijeniti u budućem studiju. To je prilika za obratiti se fakultetu direktno i reći “zašto baš oni”.
6. Koje su trenutno najpopularnije destinacije za studij u inozemstvu? Jesu li to iste destinacije kao i prijašnjih godina?
Iz godine u godinu, najpopularnija destinacija svakako je Nizozemska jer nudi veliki broj studijskih programa na engleskom jeziku te visoki naglasak na praksu. Uz nju, sve popularnija je svakako Italija, pogotovo u područjima dizajna i ekonomije, a ne smijem izostaviti i popularnost Danske, Španjolske i Velike Britanije. U Danskoj studenti najčešće biraju studije u području tehnologije i inženjerstva, u Španjolskoj ekonomije, a u Velikoj Britaniji sve od psihologije do glume.
Sve studijske programe možete pregledati u našem online katalogu.
7. Postoji li neka destinacija ili studijski program koji smatrate manje prepoznatim, a vrlo kvalitetnim?
Svakako bi istaknula Belgiju i Finsku. Belgija nudi jako kvalitetne smjerove u npr. području umjetnosti i medija te tehnologija i međunarodnih odnosa. Finska s druge strane nudi iznimne programe u području tehnologije, pogotovo održive te inženjerstva.
8. Koji biste savjet dali učenicima koji razmišljaju o studiju u inozemstvu, ali još uvijek nisu sigurni u svoju odluku?
Moja preporuka bi bila da se polako krenu informirati i pripremati već u 3. razredu. Kao što znamo svi koji smo prošli državnu maturu, 4. razred sam po sebi intenzivan je period pun priprema za državnu, maturalnog plesa, maturalca, a za studij u inozemstvu ako se informiraju na vrijeme se mogu pripremiti prije nego 4. razred uopće počne te tako umanjiti stres. Oni koji sa svojom pripremom krenu ranije, odgovore na svoje prijave imaju već u prvom polugodištu te mogu više uživati u završnoj godini jer već znaju gdje će studirati.
Prvi korak svakako mogu napraviti na našem World Education Fairu, 7. ožujka u Hotelu International u Zagrebu, gdje mogu saznati sve potrebne informacije te možda i upoznati upravo sveučilište na kojemu će studirati.
Ulaz je besplatan, uz obaveznu registraciju na www.worldeducation.hr
_1128x191px_2.png)