Međutim, čak i kad se učenici odluče prijaviti na ova vrhunska sveučilišta, koja zajedno od milja zovemo Oxbridge, još uvijek postoji puno informacija koje mogu biti pogrešno shvaćene i obeshrabriti učenike u prijavljivanju. Lista u nastavku sadržava najčešće mitove koje smo čuli od učenika koji se prijavljuju na Oxbridge i nadamo se da će pomoći svima koji se odluče na ovaj veliki korak.
1. Morate imati savršene ocjene tijekom srednje škole
Netočno: Budući da prijavni proces na Oxbridge sveučilištima može trajati i više od godinu dana, učenici koji se tamo prijavljuju ne mogu pri prijavi odmah priložiti svoju državnu maturu već samo svjedodžbe iz prva tri razreda srednje škole. Često smo susretali roditelje koji su rekli da se njihovo dijete nije prijavljivalo jer nema sve petice. Istina je da se na ova sveučilišta ne primaju samo učenici koji imaju sve petice tijekom srednje škole i oni koji mogu dokazati da imaju kvocijent inteligencije preko 150, već i oni koji možda imaju za nijansu lošije ocjene, ali svejedno izvanredne. Prilikom ocjenjivanja prijavljenih učenika, prijemni ured na ovim sveučilištima ne gleda samo ocjene ili samo kvocijent inteligencije, već i druge faktore poput motivacije, sposobnosti kritičkog razmišljanja ili recimo intelektualne znatiželje i želje za učenjem.
Točno: Učenici koji se prijavljuju na Sveučilište u Cambridgeu moraju dostaviti i dodatni upitnik SAQ, Supplementary Application Questionnaire, koji se mora poslati uz prijavu, kako bi prijamni ured sveučilišta dobio čim bolji dojam o potencijalnom studentu. Ovaj obrazac se mora ispuniti u vrlo kratkom vremenu i igra važnu ulogu u cijelom procesu. Upis na Sveučilište u Oxfordu ne zahtijeva od prijavitelja takav obrazac, ali traži da se za većinu njihovih studija položi određeni prijamni ispit.
2. Moram se prijaviti puno prije početka samog studija
Točno i netočno: Prijava i slanje dokumenata za ova dva sveučilišta se radi preko UCAS-a, centralnog sustava prijave za sve preddiplomske studije u Velikoj Britaniji koji se za ova sveučilišta otvara s prvim danima rujna kada ste 4. razred i zatvara 15. listopada iste godine. To bi značilo da imate malo više od mjesec dana da podnesete prijavu. Sam proces u UCAS-u je jednostavan, međutim ono što dolazi prije i nakon prijave zna biti zamorno i kompleksno. Pisanje motivacijskog pisma, prijemni ispiti, intervjui s profesorima koji će vam predavati, dodatni formulari i upitnici te odabiranje pravog koledža zahtijevaju oko za detalje i potpuno posvećivanje tom dijelu procesa prijave. Tu vam može pomoći IntegralEdu tim!
Točno: Oxbridge sveučilišta su jedna od najkompetitivnijih sveučilišta na svijetu. U 2018. godini na Sveučilište Oxford prijavilo se 21.515 studenata na 3309 upisnih mjesta, što znači da se za jedno mjesto na tom sveučilištu natjecalo više od 6 studenata, a svake godine taj je broj veći.
3. Nije potrebno ići na intervju
Netočno: Intervju je obavezan dio prijamnog procesa i moraju ga proći svi budući studenti. Međutim, neće svi studenti biti pozvani na intervju što uglavnom nije dobar znak, tj. može značiti da vaša prijava nije prošla prvi „screening“ te da nećete proći u sljedeći krug. Uloga ovog intervjua nije da preplaši prijavitelje već da pomogne prijemnom odboru kako bi vas što bolje procijenili kao budućeg studenta na tim sveučilištima.
Većina predavanja na Oxbridge sveučilištima se odvija u jako malim grupama (između jednog i tri) te ih njihovi studenti niti ne zovu „classes“ ili „lectures“ kao što bi ih zvali na ostalim sveučilištima, već „supervisions“ na Cambridgeu i „tutorials“ na Oxfordu. Intervjui koji se vode kao dio upisnog procesa pokušavaju simulirati takav način rada i provjeriti hoće li mu se budući student moći prilagoditi. Tako da je taj intervju najbolja prilika svakome tko se prijavljuje da pokaže koliko zna o području koje želi studirati, da pokaže svoju znanstvenu znatiželju, analitičko i kritičko razmišljanje, intelektualnu fleksibilnost i sposobnost da brzo stekne nova znanja i upije što više novih informacija. Zbog toga često u tim intervjuima ne postoji točan ili netočan odgovor, već je naglasak na kognitivnom procesu i to na načinu na koji se došlo do tih odgovora.
Točno: Intervjui na Sveučilištu u Cambridgeu uglavnom se održavaju na jednom od koledža u jednom danu, dok na Sveučilištu u Oxfordu prijavitelji mogu provesti čak do 3 dana kako bi bili intervjuirani za različite koledže. Bitno je znati da u tom slučaju sveučilište organizira smještaj i obroke za sve koji moraju provesti više dana kako bi dočekali svoj intervju.
4. Skupo je studirati na Oxfordu ili Cambridgeu
Netočno: Školarina na Oxbridge sveučilištima jednaka je školarinama na svim ostalim državnim sveučilištima u Engleskoj, tj. 9250 funti godišnje. Također, trenutačno je svim prijaviteljima iz EU dostupan i zajam za pokrivanje cjelokupne školarine za sve tri godine preddiplomskog studija. Upravo ovo čini Oxford i Cambridge najjeftinijim sveučilištima među top 10 najboljih sveučilišta na svijetu.
Osim školarina, svatko tko se prijavljuje, ne samo na Oxbridge, već i svi koji bi htjeli studirati u inozemstvu, moraju imati na umu da je, uz školarinu, potrebno računati i na životne troškove poput smještaja, hrane, javnog prijevoza i slično. U Cambridgeu će vam za to trebati oko 8360 funti godišnje, a u Oxfordu nešto više 8728 funti godišnje.
Oba sveučilišta nude stipendije, koje nisu brojne, ali mogu biti od pomoći. Stipendije se mogu dobiti na temelju primanja roditelja, tzv. income based, i mogu ići do 3200 funti godišnje, no mnogo su izdašnije one za izvrstan prosjek, tzv. merit based, koje mogu ići i do 12158 funti godišnje.
Točno: Semestri, tj. u slučaju Oxbridgea i većine britanskih sveučilišta – trimestri, su kraći nego drugdje, što automatski znači i manje troškove. Osim toga, vrlo vjerojatno ćete se moći prijaviti za smještaj u studentskim domovima koji se tijekom ljeta tj. mjeseci kada niste tamo, ne plaća.
5. Mogu se prijaviti i za Oxford i Cambridge
Netočno: Nije moguće prijaviti se i za jedno i za drugo sveučilište, već ćete moći izabrati samo jedno od tih dvaju sveučilišta gdje ćete poslati svoju prijavu. Razlog tomu je što ova sveučilišta imaju jako puno toga zajedničkoga – organizaciju po tzv. koledžima, izvođenje nastave u mikro grupama, raznolikost i kvalitetu nastave i sveučilišta te svega ostaloga što je potrebno studentima. Zato se budući student mora odlučiti isključivo prema kurikulumu studija kojeg želi studirati, međutim, u obzir mogu doći i drugi faktori poput određenog polja koje se želi dublje proučavati tijekom studija, a možda je jedno sveučilište bolje od drugog u određenoj domeni, a razlikuju se i lokacija, financijska potpora koja se dobije, način života i sami gradovi Oxford ili Cambridge.
Točno: Imajte na umu da se ne nude svi studiji na oba sveučilišta, a i studiji s istim ili sličnim imenima ne moraju imati isti niti sličan kurikulum. Zato je bitno prije prijavljivanja detaljno proučiti program studija kako bi vidjeli koji vam bolje odgovara i koji prolazi ono gradivo koje s kojim biste se htjeli profesionalno baviti.
Kako biste više čuli o svemu ovome, ali i puno više toga od hrvatskih učenika koji su nedavno upisali ova sveučilišta te tamo trenutačno studiraju. Tako ćemo čuti Iliju Srpaka, Zagrepčanina koji studira Natural Sciences na Cambridgeu i Bartola Sikoru koji studira Science Engineering na University of Oxford.
Prijavite se na naš webinar koji će se održati 26. svibnja u 17 sati. Sudjelovanje je besplatno i dostupno svima samo je potrebno se prijaviti na poveznici kako biste dobili pozivnicu za sudjelovanje.